JOVAN JANEV
PISMO OD IZVR[NIOT ODBOR NA KOMUNISTI^KATA
MLADINSKA INTERNACIONALA VO OKTOMVRI 1930 GODINA DO KOMUNISTI^KIOT MLADINSKI
SOJUZ NA JUGOSLAVIJA
Monarhisti~kiot
dr`aven prevrat izvr{en vo Kralstvoto na Srbite, Hrvatite i Slovencite vo no}ta
pome}u 5–6 januari 1929 godina, poznat vo ponovata istorija na jugoslovenskite
narodi i narodnosti u{te kako voveduvawe na [estojanuarska diktatura, toj na samiot
po~etok od svoeto postoewe go otvoril procesot na potpolnoto ukinuvawe na
bur`oaskiot parlamentarizam vo zemjata. Ra|aweto na [estojanuarskata diktatura,
objektivio pretstavuvalo opredelena refleksija na ve}e zapo~natata golema
svetska ekonomska kriza (1929–1933), koja so svoite katastrofalni posledici
otpo~nuva da gi nagrizuva i potresuva stolbovite na kapitalisti~kiot sistem na
klasno vladeewe.
Od druga strana,
vidniot i zabrzan porast na progresivnite op{testveni sili od celiot svet
na~elo so SSSR i negoviot zajaknat ekonomsko-politi~ki i voen potencijal,
poradi uspe{noto zavr{uvawe na prviot petgodi{en plan, imalo za pretpostavka da
dovede do posledici na neminovno zaostruvawe i sudirawe na antagonisti~kite
klasni sprotivnosti pome|u kapitalisti~kiot i socijalisti~kiot svet. Ovie nu`ni
i re{ava~}i momenti bile najve}e izrazeni i prisutni vo ramkite na celokupnata
svetska reprodukcija i realizacija na materijalnite proizvodstveni odnosi i toa
na relacijata trud – kapital, na nivo na me|unaroden plan. Vo toj pravec, u{te
na De-settiot plenum na Izvr{niot komitet na Komunisti~kata internacionala
(IKKI) odr`an vo Moskva od 3 do 19 juli 1929 godina, bilo postaveno za zada~a:
da se izvr{i revolucionizirawe na me|unarodnoto rabotni~ko dvi`ewe nasproti
obidite na nekoi evropski bur`oazii da go vospostavat re`imot na fa{isti~kata
diktatura vo svoite dr`avi. Na sednicite od istiot plenum na KI se uka`uvalo i
na potrebata za sorabotka so slobodnite sindikati od razni zemji, kako i za
promena vo metodite pri rabotata vo redovite na `enite i komunisti~kata
mladina.1 Od strana na istoto rakovodstvo, na Komunisti~kata
mladinska internacionala (KMI) imperativno & se nalo`uvalo istite zada~i da
gi sprovede vo delo, odnosno „komunisti~kata mladina da se svrti kon masite, da
go nadmine sitnobur`oaskiot radikalizam.2 Isto taka, i na sednicite
od Sedmiot kongres na KI mo{ne `ivo se raspravalo za polo`bata vo redovite na
KMI i funkcioniraweto na partiskite zada~i vo nejzinite sekcii, pri {to se
do{lo do konstataciite, deka "Izvr{niot komitet na Komunisti~kata
mladinska internacionala ja nosi politi~kata odgovornost zatoa {to vo
me|unarodnoto komunisti~ko mladinsko dvi`ewe se sozdavale i neguvale sekta{kite
orientacii i tradicii".3 Za otrgnuvawe na projavenata situacija
vo KMI i pojavata na "sekta{ko-birokratskite pozicii" vo redovite na
nejzinite sekcii, rakovodstvoto na KI "najenergi~no interveniralo i ja
ispravilo linijata na Komunisti~kata mladinska internacionala".4
Od druga strana,
sostojbata vo Kralstvoto Jugoslavija pod re`imot na diktaturata pretstavuvala
oostojba na gu{ewe i likvidirawe na bilo kakvo manifestirawe na demokratsko
dvi`ewe. Posebno, re`imot na diktaturata so seta svoja "ostrina" se
nafrlil na naprednoto rabotni~ko dvi`ewe i sistematski gi uni{tuval rabotni~kite
klasni organizacii vo zemjata, poto~no "zapo~nal organiziran napad vrz
rabotni~kata klasa i KPJ".5 Pokraj apsewata na sindikalnite i
partiskite funkcioneri, pripadnici i simpatizeri na KPJ i SKOJ, vo tekot na
1929–1930 god. bile ubieni: organizacioniot sekretar na KPJ \uro \akovi},
sekretarot na Crvenata pomo{ na Jugoslavija Nikola He}imovi}, ~lenot na
Politbiroto na CK KPJ i sekretar na Pokrainskiot komitet na KPJ za Srbija
Bracan Bracanovi}, rakovoditelot na partiskata tehnika vo Belgrad Vladimir Ne{i},
politi~kite i organizacionite sekretari na CK SKOJ Mijo Ore{ki i Janko Mi{i},
sekretarot na CK SKOJ Pavle Marganovi}, ~lenot na CK KPJ Marko Me{anovi} i
sekretarite na SKOJ Pera Popovi}–Aga i Josip Kolumbo itn.6
Prilog
Ministerstvo za
vnatre{ni raboti
na Kralstvoto Jugoslavija Oddelenie za dr`avna
bezbednost I
Pov. I. Br. 34451
3. oktomvri 1930 godina vo
Belgrad.
Do kralskata banska uprava, Saraevo
Vo racete na
Ministerstvoto dojde pismo od Izvr{niot odbor na Komunisti~kata mladinska
internacionala, upateno do Komunisti~kiot mladinski sojuz na Jugoslavija, koe
vo izvod glasi:
..."Trgnuvaj}i
od ocenkata za dene{nata sostojba na Sojuzot i uslovot pod koj Sojuzot na
komunisti~kata mladina na Jugoslavija dejstvuva, Izvr{niot odbor na
komunisti~kata mladinska internacionala (IOKMI), go predupreduva Centralniot
komitet (CK) na slednite osnovni zada~i: Prva i osnovna zada~a e sozdavawe i
zacvrstuvawe na centarot, vospostavuvawe na razru{enite i izgubenite vrski i
organizacijata; vo samiot Centralen komitet treba da bidat samo ispitani i
provereni drugari; sostavot na Centralniot komitet treba da bide takov, za da
mo`e da gi izvr{i zada~ite koi stojat pred nego ...
Iskoristuvaj}i
gi vrskite i pomo{ta so Partijata, treba da se pristapi kon izgraduvaweto na
sopstven tehni~ki aparat odozdola do gore, koj bi bil organizaciono nezavisen
od Partijata. Poslednite mladinski provali vo Belgrad ovozmo`ija da dojde
povtorno do provala na partiskiot aparat najmnogu poradi toa, {to ne bilo
nasekade strogo sprovedena taa organizaciona oddelenost na partiskiot i
mladinskiot tehni~ki aparat. Site napori sega treba da se usmerat kon toa {to
poitno da se vospostavuva vrska so pokrainite, vklu~uvaj}i gi vamu i Makedonija
i Crna Gora. Na izborot i podgotovkite na rakovoditelite od pokrainskiot i
okru`niot razmer, na razvivaweto sorabotka i inicijativa na okruzite i mestata,
vrz osnova na konkretna razrabotka na zada~ite na prelomot, kako {to gi postavi
posledniot plenum na (IOKMI), koj ima istorisko zna~ewe za sozdavawe na
pokrainskiot aparat i pe~at, za budewe i jaknewe na inicijativata na samata
~lenska masa, kako i sozdavawe na dobrovolni i juri{ni brigadi od tri, pet ili
{est ~lenovi, a posebno vo rabotata na osnivawe }elii vo najgolemite
pretprijatija i razru{uvawe na protivni~kite mladinski orgaiizacii...
...
Antimilitaristi~kata rabota ("ami" - rabota) kaj nas e sosema zapostavena. Taa ima{e slu~aen
karakter. Regrutskite kampawi ne bea masovni, tuku vnatre{no-sojuzni i
vnatre{no-partiski kampawi. Vo najva`nite garnizonski centri rabotata e sosema
nezadovoluva~ka. ^lenovite na Partijata i SKOJ, koga odat vo vojska, redovno ja
gubat vrskata so organizaciite, nemaat rakovodstvo vo svojata rabota, pa nitu
konkretni upatstva pred svoeto zaminuvawe vo vojska. Tuka e potreben re{itelen
prelom...
Vo posledno
vreme u{te pove}e porasna opasnosta od vojnata, a vo prv red, opasnosta od
vojnata protiv Sovetskiot Sojuz. Poradi toa, yvonete na trevoga, zajaknete ja
rabotata vo vojskata i me|u rezervistite, podgotvuvajte ja vojskata za
revolucija... Obedinuvaweto na dr`avite na Evropa (Panevropa), {to go propoveda
francuskiot minister Brijan, ima navistina ostrica i protiv amerikanskiot
dolar, no osnova~ite na toa obedinuvawe na evropskite dr`avi i sami velat, deka
nivnata cel e borba protiv "razornite idei na bol{evizmot" i protiv
"revolucionernite teorii na rabotni~kata klasa". Stariot volkovlak
Brijan, sekako, pee "mirotvorni" pesni, no so tie pesni se prikriva
zabrzano naoru`uvawe na kopno, na more, pod voda, vo vozduh, kade ednostavno
nasekade vrie od oru`je. "Mirotvornata" Evropa se pretvoruva vo
podrum na barut...
Vo mesec maj i
juni ovaa godina vo site zemji, kako vojnicite taka i raznite fa{isti~ki i
socijalfa{isti~ki organizacii se ispra}aat vo logori, brzo da ja zgolemat
svojata voena spremnost. Vo isto vreme, ova leto, vo site zemji, se povikuva na
ve`ba rezervata, da se nau~i na novite pousovr{eni sredstva i na~ini za ubivawe
na svoite bra}a, rabotnici i selani vo imeto na bogata{kata „Tatkovina" i
protiv "bol{evi~kata zaraza", protiv Sovetskiot Sojuz ...
Treba da se
znae, deka povikuvaweto na rezervata na ve`ba i agitacijata za vojska - vojni~ka obuka, na mladinata nadvor od
vojskata, (Soko na Kr. Jugoslavija), ne se pravi samo kaj nas, tuku vo isto
vreme rezervata se povikuva na ve`ba vo takov broj, vo kakov dosega ne se
povikuvala i vo drugite kapitalisti~ki zemji, kako {to e Polska, koja treba
prva da go napadne Sovetskiot Sojuz. Toa e pri~inata, poradi koja treba
postojano da se yvoni na trevoga poradi {to treba energi~no da se trgne kon
{iroka antimilitaristi~ka rabota, kako vo masite nadvor od vojskata, taka i vo
samata vojska i mornaricata, imaj}i predvid, deka antimilitaristi~kata rabota e
edna od glavnite merila na bol{evizmot -
na sekoja na{a organizacija... Sekoj komunist treba da bide prijatel na eden
vojnik, sekoj selanec da se zanimava so antimilitaristi~ka rabota... Vo vrska
so konkretnite nastani vo kasarnite (maltretiraweto) {ikaniraweto na vojnicite,
lo{ata ishrana, predavawata protiv komunizmot, - ne e te{ko da se nape~ati barem mal letok so indigo hartija,
ako nema {apirograf, so nekolku `ivi paroli, pri {to, konkretnite barawa treba
da se povrzat so borbata protiv diktaturata i vojnata i so podgotvuvawe na
vooru`eno vostanie. Treba da se razraboti i postojano da se agitira vo vojskata
i nadvor od vojskata po fabrikite i selata za vojni~kite barawa. Tie barawa
treba da se postavat taka da ja pogodat celta, t.e. da se izberat sekoga{
najdobri mesta...
Eve nekolku
barawa: Za prevoz vo patni~kite, a ne vo vagoni za goveda, prenesuvawe tovar na
kowi za vreme na dolgo pe{a~ewe odmor na pat, osloboduvawe od ve`ba za vreme na
popladnevnite gore{tini, snabduvawe so voda na ve`bite, osloboduvawe od no}ni
ve`bi, pogolem obrok, pogolema plata, sekoj den sloboden za izleguvawe od
kasarnata, osum~asoven raboten den, otsustvo za vreme na kosewe i `etva,
materijalno osiguruvawe na semejstvata na rezervistite, cela plata na
rezervistite za vreme na dopolnitelnata obuka, protivzlobnata namernost pri
lekarskite pregledi i pri le~eweto, protiv poni`uvaweto, navreduvaweto i
tepaweto na vojnicite i rezervistite itn... Posebno vnimanie treba da im se
posveti na nacionalnite paroli: slu`ewe vo rodniot kraj, komanduvawe na
maj~iniot jazik, protiv zapostavuvawe i {ikanirawe na Hrvatite, Slovencite, Albancite,
Makedoncite, Ungarcite, Germancite itn. Ovaa agitacija treba da se povrze so
politi~kite paroli. Vo tie paroli treba da se vodi i antivoena kampawa
"protiv ispra}awe na vojskata vo logori, vrbuvawe na sokoli i povikuvawe
na rezervata i novo povikuvawe vo vojska... Glavnite paroli se slednite: Dolu
vojnata protiv Sovetskiot Sojuz. Imperijalisti~kata vojna }e ja pretvorime vo
gra|anska vojna. Vo slu~aj na vojna preminuvawe na stranata na Crvenata armija
i svrtuvawe na bajonetite protiv sopstvenata bur`oazija. So oru`je vo race da
premineme na stranata na borbenite rabotnici i selani, i pot~inetite narodi,
protiv krvavata bogata{ka i velikosrpska diktatura vo ime na za{tita na
Sovetskiot Sojuz, vo ime na revolucijata, vo ime na slobodnite i narodnite republiki
i revolucionernata vlada na rabotnicite i na selanite...
Nie,
i za vremeto na diktaturata, imavme mnogu stihijni i slabo organizirani istapi
i demonstracii na vojnicite i rezervistite. Da go spomneme samo ovoj slu~aj,
koga Dalmatincite rezervisti, odej}i na otslu`uvawe, gi ispokr{ile vo vozot
site penxeriwa, peele revolucionerni pesni i izvikuvale revolucionerni (stari
zelenokadrovski paroli kako: Brdata se ni{aat, {umata ti e majka!) paroli. No
na{ite organizacii pri seto toa se oportunisti~ki pasivni... Poradi na{ata
slaba rabota istapite vo samata vojska se izveduvaat voglavno s# u{te
individualno. Na nekoi od vojnicite, koga }e mu se stemni, vo o~aj sekoj sam za
sebe gi re{ava rabotite - ili zavr{uva so
samoubistvo ili dezertira i pokraj golemata opasnost da go fatat i da odi na 10
ili 20 godini robija. Razni takvi slu~ai ima mnogu, a toa ni poka`uva kolku e
`e{ko tloto vo vojskata i povolen terenot za organizirawe na planska
revolucionerna rabota. No poradi na{ata nerabota i oportunisti~koto zapostavuvawe
na taa rabota, ogromna revolucionerna energija na vojnicite popusto propa|a ili
se tro{i vo nerazumni individualni akti ...
Na{a
zada~a e da propagirame i da vodime zaedni~ka - kolektivna borba. Na primer, masoven raport (bez prethodno
otvoreno dogovarawe). Ne mo`am da ja jadam onaa valkana hrana, ne mo`am
ponatamu da ja trpam ovaa gore{tina, ne mo`am da izvr{am kazna koja ne e ~itana
po naredba, ne mo`am so svoi race da ~istam |ubre itn... Taka treba da se po~ne
so prou~uvawe na organizirani istapi, vodej}i smetka, sekako, i za toa, deka }e
dojde i toa vreme, koga }e bide potrebno fizi~ki da se presmeta, fizi~ki da se
uni{ti oficerskata banda, na koja noviot voen krivi~en zakon & dava
zakonsko pravo, vo slu~aj na vojna ili zadu{uvawe na rabotni~ki ili selski
buni, na licemesto od revolver kako ku~e da go strela sekoj vojnik, koj }e
projavi i najmalo nezadovolstvo.
Barawata na
vojnicite moraat da bidat barawa na celokupnata rabotni~ka klasa, celokupniot
raboten narod, propagandata i sproveduvaweto na bratimeweto pome|u rabotniot
narod i vojskata, treba da se sprovede na site mo`ni na~ini. Eden od na~inite e
i sobirawe na "vojni~ki pari". Zarem e te{ko da se soberat vo fabrika
pome|u rabotnicite nekolku dinari za drugarot koj e vo vojska. Se znae {to zna~i
eden dinar za vojnicite. Koga drugarot ni odi vo vojska, duri i da ne e
komunist, no posebno ako e komunist, ne samo da prestaneme da vodime smetka za
toa, kade go frlaat i {to se slu~uva so nego...
Treba vedna{
nasekade da se po~ne so rabota na podgotvuvawe kampawa po povod zaminuvaweto na
regrutite i rezervistite vo vojska. Nikakva policija nema da n# spre~i, pa duri
i vo pomal krug da izvedeme pro{talna ve~er, na koja }e zboruvame vo duhot na
na{ite idei. Ne postoi taa policija koja bi mo`ela da ni go spre~i ispra}aweto
na stanica. Sekade }e se najde smel i ladnokrven mladinec, koj po toj povod ke
odr`i zbor, lete~ki zbor, koj ne treba da trae pove}e od 3- 4 minuti. Potoa govornikot "masata
go progoltala", toj is~eznal. A letcite "sami }e letaat vo vozduhot",
policajcite podocna zaludno }e baraat i telefonite popusto }e yvonat. A sprema
potrebite "na pendracite" mo`e da se sprotistavi i mal odred
rabotnici ili selska samoodbrana... Koga }e se razbudi inicijativata na na{ata
~lenska masa, koga }e se razbere serioznata opasnost od vojnata i potrebata na
borba za vojskata, drugarite od mesnite organizacii }e najdat, }e se prisetat
na u{te mnogu sredstva i na~ini za agitatorska i organizatorska, i
antimilitaristi~ka rabota vo vojskata i nadvor od vojskata...
Antimilitaristi~kata rabota e edna od glavnite merila na revolucionernost i
bol{evizam na sekoja organizacija, na sekoja }elija. Da povedeme naj{iroka
borba protiv zapostavuvaweto i potcenuvaweto na taa rabota, kako kaj
partiskite, taka i kaj mladinskite organizacii... Na Ministerstvoto za
vnatre{ni raboti ~est mu e za gornoto da Ve izvesti so molba na uvid i
ponatamo{na upotreba.
Nesomneno, deka
ova pismo na Izvr{niot odbor na Komunisti~kata mladinska Internacionala mo`e
korisno da poslu`i kako upatstvo za onevozmo`uvawe na isplaniranite potfati na
komunisti~kata mladina, i se molite, vo prepis da go vra~ite na site svoi
nadle`ni vlasti, poradi znaewe i to~no odnesuvawe.
Se molite,
priemot na ovoj raspis da go potvrdite i sodr`inata na istiot da ja smetate
kako strogo doverliva, a voedno i po site pova`ni intervencii na va{ite
terenski organi spored izlo`enoto povelete najitno da go izvestuvate i ova
ministerstvo.
Po
naredba
na ministerot za
vnatre{ni raboti
Na~alnik,
Potpis.
1 Sedmi Kongres Komunističke Internacionale,
Stenogrami i dokumenti kongesa, knj. 12. Gornji Milanovac 1983, s. 1183.
2 Istoto, kw. 11, s. 188.
3 Istoto, s. 659.
4 Istoto, s. 660.
5 Julijana Vrčinac, Komunistička Partija
Jugoslavije (1919- 1929), Priručnik za istoriju medjunarodnog
radničkog pokreta, Beograd, 1964, s. 661.
6 Istoto; Slobodan
Petrović, Sedam sekretara SKOJ-a, Beograd, 1962. Istoto, drugo, dopunjeno izdanije, Beograd, 1979.
7 Sedmi Kongres..., knj. 11, Dvadeset šesta sednica, Govornici:
Gorkič (Jugoslavija), s. 683.
8 Istoto.
9 Arhiv Jugoslavije, fond:
Ministarstvo unutra{wih poslova, fas. 30, arh. ed. 79. Ministarstvo unutra{wih
poslova, Kraqevine Jugoslavije, Odelewe za dr`avnu za{titu I, Pov. I. Br. 34451, 3. oktobra
1930. g., u Beogradu, Kraqevskoj banskoj upravi, Sarajevo. Ministarstvu je
do{lo do ruku pismo Izvr{nog Odbora Komunisti~ke Omladinske Internacionale, upu¢eno komunisti~kom
omladinskom savezu Jugoslavije, koje u izvodu glasi: ...(To~no opredeluvawe
koga pismoto bilo fateno od strana na organite za dr`avna bezbednost, spored
dosega{noto na{e soznanie, ne e mo`no da se precizira, i zatoa smetame deka
istoto pismo bilo fateno vo po~etokot na mesec oktomvri 1930 godina).
10 Istoto. s. 1.
11 Istoto, s. 3.
12 Istoto. s. 6.
13 Istoto.